Pasivne kuće

Pasivne kuće

Ako u Beču sagradite pasivnu kuću Grad će vam dati subvencije od 200 /m2, pa ne čudi što imaju 4600 takvih kuća. Austrija je zbog brojnih podsticaja postala lider pasivne gradnje u svijetu.

Više od 600 pasivnih kuća širom Evrope u novembru širom su otvorile vrata i ugostile brojne stručnjake, arhitekte, inženjere, graditelje, investitore te sve zainteresovane za niskoenergetske pasivne kuće. Na taj način u Njemačkoj, Austriji, Švajcarskoj, Luksemburgu, Italiji, Poljskoj, Francuskoj, Slovačkoj, Belgiji, Holandiji, Švedskoj, Irskoj, Rumuniji, Mađarskoj i drugi put u Hrvatskoj proslavljeni su Dani pasivne kuće koji se redovno održavaju već 18 godina.

Punoljetnost pasivnih kuća, dobro izolovanih kuća koje godišnje troše oko 15 kWh/m2 ili litru lož ulja po kvadratnom metru (odnosno 80 do 90 % manje energije od klasične), proslavljena je i u Hrvatskoj, i to stručnim simpozijumom na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Osim radionica i predavanja o iskustvima iz Austrije, Njemačke, Slovenije i Hrvatske, polaznici simpozijuma mogli su posjetiti i dvije jedine sagrađene pasivne kuće u Hrvatskoj, pasivnu kuću ČV1 porodice Čuturilo Vujaklija u Kupinečkom Kraljevcu te već poznatu kuću Branka Mihaljeva u Bestovju koji je dugi niz godina bio jedini vlasnik pasivne kuće u Hrvatskoj.

U Srbiji u pocetnoj fazi

No, dok su pasivne kuće u Srbiji još uvijek u povojima, u Austriji su one u punom zamahu, a prema podacima Roberta Schilda iz Beča, Austrija trenutno ima 4600 pasivnih kuća.

Prema našim studijama 2015. godine godišnje će se graditi 48.000 pasivnih kuća, odnosno smatramo da će gotovo sve zgrade koje se budu gradile biti pasivne, rekao je Roberta Schild, objasnivši da je Austrija, iako je jedna od manjih evropskih zemalja koja ima tek osam miliona ljudi, lider po pasivnim kućama u Evropi i svijetu.

Razni podsticaji

Razlozi su jednostavni, a oni leže u podsticajima za gradnju i rekonstrukciju. Ako gradite kuću ili renovirate stan, kuću, poslovni prostor, školu, vrtić ili bilo koju zgradu u Beču, od lokalne zajednice dobićete podsticaj od 201 euro po kvadratu, ali samo ako ćete graditi ili obnavljati po načelima pasivne gradnje. Ako primjera radi rekonstrukciju ili gradnju radite na području Vorarlberga, dobićete podsticaje od 149 eura/m2, u Tirolu 50, a u Salzburgu, najmanje, 15 eura po kvadratu. U većini slučaja ta dodatna ulaganja za gradnju pasivne kuće, koja u Austriji iznose oko 10 posto, građanima su pokrivena zbog pomenutih subvencija, pa naravno da svi žele graditi pasivne kuće jer žive u zdravijem ambijentu koji značajno manje zagađuje životnu sredinu te troši energenata i pritom imaju drastično niže režije za grijanje i hlađenje, objasnio je Robert Schild.

Kroz razne prikazane primjere ispada da gradnja pasivne kuće ili rekonstrukcija postojeće košta od 120 do 223 eura po kvadratu više nego gradnja klasičnih zgrada, a profesor Ljubomir Mišćević s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu kaže da je u Hrvatskoj gradnja pasivnih kuća oko 15 posto skuplja nego onih običnih.

Diktira nam EU

Razlozi zašto bi trebalo graditi niskoenergetske pasivne kuće leže prvenstveno u očuvanju prirode te smanjenju potrošnje energije, kao i smanjenju emisija CO2, a za pojedinca koji se odluči za gradnju drastično niže režije za grijanje, hlađenje i potrošnju električne energije.

Na gradnju pasivnih kuća obvezuje nas i Evropska Unija koja je prije godinu dana donijela rezoluciju po kojoj sve zgrade koje se budu obnavljale ili gradile u Evropskoj Uniji od 2011. godine moraju biti energetski produktivne (dakle, uvesće se znatno stroži propisi o potrošnji energije u građevini).

Engleska je svojevoljno išla i korak dalje te je od 2016. uvela direktivu po kojoj će sve nove zgrade koje se od tada budu gradile morati imati nultu emisiju plinova, a na nivo Evropske Unije nova pooštrenja zakona slijede 2018. godine. Dakle, za devet godina sve nove zgrade moraće proizvoditi dovoljno energije za svoje vlastite potrebe, a cilj je da se do 2020. godine smanji potrošnja energije te emisija plinova za 20 posto te da se ujedno poveća upotreba obnovljivih izvora za 20 posto, rekao je Mišćević, dodajući kako se u očuvanje prirode i energenata odnedavno uključila i Amerika te da će biti vrlo zanimljivo vidjeti koje će nove zaključke i odredbe donijeti UN u sklopu konferencije o globalnim klimatskim promjenama u Kopenhagenu.

Izvor: Jutarnji.hr

By | 2017-07-01T13:41:13+00:00 januar 27th, 2015|Mikro kuca, Permakultura|0 Comments

Leave A Comment

twelve + 4 =